O masnoj koži

ZBOG ČEGA JE KOŽA PREMASNA?

Brojni su razlozi zbog kojih se koža pretjerano masti. Najčešće je riječ o genetskoj predispoziciji osoba koje se već u ranoj dobi susretnu s time. Nešto je češći razlog hormonalni skok, prvenstveno u pubertetu, a može se javiti i u trudnoći, pri dojenju, u (peri)menopauzi ili nakon pretpljenog jačeg stresa. Masna je koža češće prisutna u vlažnoj i toploj klimi te kod fizički aktivnijih osoba.

VANJSKI FAKTORI

Boravak u prevlažnim prostorijama uzrokuje višak lučenja znoja i sebuma kroz kožu, a s druge strane boravak u presuhim i pregrijanim prostorijama uzrokuje dodatni problem, dehidraciju kože.

Vanjski faktor na kojega možda najviše možemo utjecati je neadekvatno pranje kože. Često osobe s masnom kožom, a naročito u pubertetu, nastoje pošto-poto oprati višak masnoće. Nerijetko to čine sapunima, agresivnim micelarnim vodicama, alkoholima, pilinzima, kiselinama ili kombinacijom svega toga. 

Zbog čega je to pogrešno? U gornjem dijelu kože nalazi se lipidni sloj (masnoća, loj) koji zajedno s još nekim elementima poput mikrobioma, štite našu kožu od oštećenja. Kada taj sloj uklonimo, koža će se osjetiti ugroženom te izbaciti novu količinu masnoće kako bi se zaštitila. Tako se vrtimo u začaranom krugu, ne dopuštajući koži da se izregulira. Isti taj lipidni sloj kože štiti i one unutarnje slojeve, u kojima se nalazi toliko važna voda. Zbog konstantnog stresa u kojemu se koža nalazi zbog prečestog pranja i eksfolijacije, koža postaje dehidrirana, još masnija, sklona začepljivanju pora, sklona upalama (što dovodi do primjerice hiperpigmentacijskih mrlja). A s obzirom da joj takvim pranjem oštećujemo i mikrobiom, ona se teško brani od mikroorganizama pa oni lakše uzrokuju akne, mitesere i sporije zacjeljivanje ožiljaka. Agresivnim čistačima remetimo i pH faktor kože, jer su oni uglavnom lužnati, dok je prirodni pH kože blago kiseo.

Kod brisanja tojest sušenja kože, često se primijenjuje trljanje kože, što također stresira kožu.

Još neke stvari od vanjskih faktora su neadekvatni jastuk (sa sintetskim punjenjem koje pojačava znojenje), ali i neredovito pranje jastučnice koja tako može postati pravo leglo bakterija.

Dulji boravak u vodi (naročito bazenskoj), na vjetru i/ili suncu mogu narušiti zaštitnu barijeru kože koja je kod ovog tipa kože svakako jača od onoga kod suhe kože, no svejedno je sklona oštećenju.

Kako ih ublažiti?

Prevlažni zrak u prostoriji može se donekle regulirati, postavljanjem odvaživača zraka, čestim provjetravanjem te nepregrijavanjem zraka. To naravno ne znači da je presuhi zrak rješenje, optimalna vlaga u zraku je oko 55%. 

Nakon duljeg boravka u vodi, na vjetru i/ili suncu, potrebno je obnoviti njegu kože.

Od prečestog i nepotrebnog čišćenja kože jednostavno se moramo odviknuti ili ga barem smanjiti. Svakako birati nježne čistilice, bez sulfata, a težiti onima čiji su tenzidi porijeklom od kokosovog ili maslinovog ulja. Ako se zbog nekog životnog stila moramo češće prati, uvijek nakon pranja nanijeti hidrataciju i zaštitu kože, kako bismo joj olakšali oporavak i izbalansirali pH faktor. Svesti čišćenje na minimum, što znači očistiti šminku, prašinu i znoj, ali nježnim i hidratizirajućim sredstvima koja ne narušavaju pH kože, ali ne konstantno čistiti masnoću! Pilinge i eksfolijacije raditi najviše jednom tjedno. Imati na umu da pretjerivanje s kiselinama također zna štetiti koži, dakle i s njima vrlo dozirano.

Kod brisanja tojest sušenja kože dovoljno je samo prisloniti ručnik ili papir, odnosno nježno tapkati dok se ne osuši.

Nabaviti jastuk s prirodnim punjenjem, a jastučnicu od prirodnog materijala (pamuka ili svile) te ju redovito prati.

Njegovati i hraniti kožu svakodnevno, a ne misliti da takva koža ionako ima previše masnoće! Pravilnom njegom se može puno toga postići i s vremenom izregulirati pretjerano lučenje sebuma. O tome više u blogu Njega masne kože.

UNUTARNJI FAKTORI

I unutarnji faktori tiču se ponajviše masnoća i vode. Vjerojatno ste puno puta pročitali da za lijepu i zdravu kožu morate piti puno vode, i to je sasvim točno, ali ne baš dovoljno. Važno je i da unosite dovoljno vitamina i minerala te zdravih masnoća. To možete učiniti kroz puno povrća, što znači da nastojite pojesti 1-2 svježe, sezonske salate na dan (zimi zelene salate, ljeti svježi krastavac, paprika, rajčica), ali i barem 1 porciju termički obrađenog povrća poput špinata, mrkve, cikle, bundeve, rajčice, mahuna i slično. Uz svo povrće kombinirajte neku dobru masnoću poput maslinovog ulja, kako bi se vitamini bolje apsorbirali u organizam. Dodate li tome cvijet soli, unijet ćete i dozu minerala. 
Za čistu i zdravu kožu potrebna nam je čista i zdrava jetra, tako da kada god imate priliku jedite gorkasto povrće (šparoge, artičoke, radič) i voće (grejp). Kod voća dajte prednost borovnicama i ostalom bobičastom voću, ali i svom ostalom sezonskom voću u umjerenim količinama.

Ono što svakako izbjegavajte su biljna ulja poput rafiniranog suncokretovog, sojinog, repičinog, kukuruznog, palminog. Ona sadrže previše omega 6 masnih kiselina koje u organizmu uzrokuju upale! Između ostalog, nakupljaju se u lipidnom sloju kože, gdje također čine nepoželjne procese (začepljuju pore, stvaraju mitesere, pigmentacijske mrlje i dr.)

Kvalitetne masnoće, s druge strane, pomoći će da koža izgleda zdrava, elastična i sjajna. To su hladno-prešano maslinovo ulje, riblje ulje, kokosovo ulje, eko (ili još bolje grass-fed) maslac ili ghee, avokado, manja količina orašastih plodova, jaja od slobodnih koka i slično. 

Unosite dovoljno kvalitetnih proteina. Jedete li meso, jaja i mliječne proizvode, dobro pazite na njihovo porijeklo i pronađite izvor za koji pouzdano znate da nije pun hormona i antibiotika. Svakako je uvijek najbolji izvor grass-fed namirnice.

Za zdravu kožu nužno je i zdravlje probavnog sustava, već spomenute jetre, ali i crijeva. Kao što moramo paziti na mikrobiom kože, tako moramo njegovati i mikrobiom crijeva, a to ćemo postići izbjegavajući hranu koja stvara upale (već spomenuta ulja, šećeri, zaslađivači, konzervansi, umjetne arome, pojačivači okusa, pekarski proizvodi). S druge strane, crijevima ćemo pomoći uzimanjem dovoljne količine probiotika iz fermentirane hrane (nepasterizirani kiseli kupus, kefir iz vlastite izrade, kombucha, grčki jogurt i sl.). 


 
 

Ivana Jerković, 4.4.2024.