Zbog čega je koža suha?

SUHA KOŽA

Zbog čega je koža suha?

Genetska predispozicija je vjerojatno ključna, a onda se na nju mogu nadodati brojni faktori, vanjski i unutarnji. Svi znamo da na faktor genetike teško možemo utjecati, ali zašto ne bismo ublažili faktore na koje možemo?

VANJSKI FAKTORI

Od vanjskih faktora vrlo je važan zrak u kakvom boravite većinu dana, odnosno noći. Ako zimi boravite u prostoriji s centralnim grijanjem ili ljeti u klimatiziranom prostoru, ako je pritome vlaga manja od 50%, vaša će se koža lakše isušivati.

Dulji boravak u vodi (naročito bazenskoj), na vjetru i/ili suncu mogu dodatno narušiti zaštitnu barijeru kože.

No, faktor na koji možda generalno ne mislimo dovoljno i kojega bih istaknula jest pretjerano pranje kože. Ako su u to uključene agresivne sapunice (drugim riječima tenzidi, surfaktanti, pjenila) poput SLSa ili prečesto radimo mehaničke ili kemijske pilinge, time oštećujemo gornji sloj kože. Upravo u gornjem sloju kože nalaze dragocjene masnoće (lipidi) koje pak štite donje slojeve kože (gdje se, između ostalog, nalazi toliko važna voda). Shvatljivo je da se pojedini ljudi zbog prirode svojega posla moraju češće prati ili dezinficirati, ali ono što čini prosječan suvremeni čovjek, puno je previše: tuširanje svaki dan (najmanje jednom!) po 10-15 minuta, s puno sapunice, vrućom vodom, čišćenje lica agresivnim tenzidima, kemijskim pilinzima, micelarnim vodicama, maskama, čišćenje ruku dezificijensima...sve to dovodi kožu u veliki stres. Kako bi koža bila zdrava i održavala vlastiti imunitet, treba paziti na zaštitnu barijeru koja se sastoji najviše od masnoća te mikrobioma. Stoga joj izuzetno štetimo takvim neracionalnim ponašanjem.

Kako ih umanjiti?

Suhom zraku u prostoji možemo doskočiti ovlaživačima zraka te češćim provjetravanjem. Poželjno je boraviti na svježem zraku barem 1h dnevno, po mogućnosti za danjeg svjetla.

Od prečestog i nepotrebnog čišćenja kože jednostavno se moramo odviknuti ili ga barem smanjiti. Svakako birati nježne sapunice, izbjegavati sulfate, a težiti prirodnim sapunima i šamponima na bazi biljnih masnoća, poput onih od kokosovog ili maslinovog ulja. Ako se zbog prirode posla moramo češće i jače prati, poželjno je tada i češće nanositi hranjive i hidratantne kreme i serume, kako bismo vratili koži ono što smo s nje uklonili.

UNUTARNJI FAKTORI - prehrana i dodatci prehrani

I unutarnji faktori tiču se najviše masnoća i vode. Vjerojatno ste puno puta pročitali da za lijepu i zdravu kožu morate piti puno vode. I to je sasvim točno, ali iz mojega iskustva nedovoljno. Znala sam piti i po 3-4 L vode dnevno, a koža me je i dalje zatezala. A onda sam shvatila da ne konzumiram dovoljno masnoća! Vitamini koji su topivi u masnoćama manjkaju većini današnje populacije, a posebice vitamin D. Tu su još i vitamini A, E i K, također izuzetno važni za zdravlje kože, kao i čitavog organizma. Ne mislim pritome na masnoće koje se generalno previše konzumiraju i koje treba izbjegavati (biljna rafinirana ulja poput suncokretovog, repičinog, sojinog, palminog, u gotovoj hrani vrlo česte hidrogenizirane masnoće), nego na kvalitetne masnoće poput hladno-prešanog maslinovog ulja, ribljeg ulja, kokosovog ulja, maslaca ili gheeja od ekološki uzgajanih goveda (još bolje grass-fed), temeljca od ribljih ili goveđih kostiju (također od grass-fed goveda), avokada, orašastih plodova, jaja od slobodnih koka i slično. Ako se bojite masnoća zbog kalorija, nemojte! Tome se „problemu“ može doskočiti smanjenjem jednostavnih ugljikohidrata (šećera, kruha, tjestenine) i naravno tjelovježbom.

 

Za zdravu kožu vrlo je važno i zdravlje našeg probavnog sustava (najviše crijeva), za koje je izvrsno uzimati fermentiranu hranu poput nepasteriziranog kiselog kupusa, kefria kojeg ste sami napravili (jer kupovni ne može biti od kefirnih zrnaca), kombuche, grčkog tipa jogurta i slično, a važno je unositi i dovoljno prirodnog vitamina C te cinka. Ako ste stariji od 30 godina, ubacite povremeno i kolagen (ponovo grass-fed ili riblji).

Jer zdravlje dolazi i kroz kožu.
Ivana

Ivana Jerković, 12.4.2023.